11. 3. 2026.
Izmjene Zakona o obrtu predložene su nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu koji je upućen u postupak javnog savjetovanja. Predložene izmjene Zakona o obrtu obuhvaćaju promjene u području poslovanja obrta, pravnog položaja obrtnika, sustava obrazovanja za obrte te organizacije Hrvatske obrtničke komore. Najvažnije izmjene Zakona o obrtu odnosile bi se na smanjenje komorskog doprinosa, uvođenje obiteljskog obrta, rad obrtnika uz mirovinu te razvoj sustava obrazovanja obrtnika. Cilj predloženih izmjena Zakona o obrtu je smanjenje administrativnog opterećenja obrtnika i modernizacija pravnog okvira obrtništva. U nastavku donosimo pregled najvažnijih rješenja koja se predlažu kao predstojeće izmjene Zakona o obrtu.
Predložene Izmjene Zakona o obrtu 2026. u e-Savjetovanju predviđaju smanjenje jedinstvene stope komorskog doprinosa Hrvatske obrtničke komore.
Prema važećem Zakonu o obrtu komorski doprinos iznosi:
Prema prijedlogu izmjena Zakona o obrtu komorski doprinos iznosio bi:
Smanjenje komorskog doprinosa obrtnika predstavlja jednu od najvažnijih izmjena Zakona o obrtu jer izravno smanjuje financijsko opterećenje obrtnika.
Važna novina koju donose izmjene Zakona o obrtu odnosi se na rad obrtnika nakon ostvarivanja prava na starosnu mirovinu.
Predlaže se odredba prema kojoj obrtnik može nastaviti obavljati registriranu djelatnost obrta nakon odlaska u mirovinu bez obustave isplate mirovine, u skladu s propisima iz područja mirovinskog osiguranja (odnosno do najviše polovice punog radnog vremena).
Predloženo rješenje predstavlja usklađenje Zakona o obrtu s propisima o mirovinskom osiguranju, kojima je dopušten rad uz zadržavanje prava na mirovinu. Naime, predloženim rješenjem omogućuje se nastavak rada nakon umirovljenja obrtnika.
No, podsjetimo ovdje i na to da od 1. 1. 2026. prema novom Zakonu o mirovinskom osiguranju postoji mogućnost obrtnika da stekne pravo na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, uz korištenje pola iznosa mirovine bez prestanka obavljanja djelatnosti koja je osnova obveznog osiguranja. To zapravo znači mogućnost umirovljenja sa 65 godina i 15 godina mirovinskog staža i nastavak rada uz pravo na polovicu mirovine.
Izmjene Zakona o obrtu uvode novi pravni institut – obiteljski obrt.
Obiteljski obrt je obrt u kojem obrtniku pomažu članovi obiteljskog kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa. Ovim izmjenama Zakona o obrtu normativno se uređuje postojeća praksa uključivanja članova obitelji u obavljanje obrta.
Uvođenje obiteljskog obrta ima za cilj:
Izmjene Zakona o obrtu predviđaju pojednostavljenje nastavka poslovanja obrta nakon smrti obrtnika.
Predlaže se da privremeni poslovođa može voditi obrt do završetka ostavinskog postupka bez obveze ispunjavanja posebnih stručnih uvjeta.
Ova izmjena Zakona o obrtu uklonila bi prepreke koje su u praksi otežavale nastavak poslovanja obrta.
Predložene izmjene Zakona o obrtu obuhvaćaju i niz izmjena koje se odnose na praktične uvjete poslovanja obrta.
Prema predloženim izmjenama Zakona o obrtu obrtnik neće morati imenovati poslovođu ako djelatnost obavlja:
Istodobno izmjene Zakona o obrtu propisuju da poslovođa mora biti zaposlen u punom radnom vremenu.
Izmjene Zakona o obrtu detaljnije uređuju podatke potrebne za upis obrta u Obrtni registar.
Propisuju se minimalni podaci o vlasniku i obrtu, uključujući:
Važan dio koji donose predložene izmjene Zakona o obrtu odnosi se na sustav obrazovanja za obrte.
Predlaže se osnivanje Majstorske škole kao ustanove za obrazovanje i osposobljavanje obrtnika. Majstorsku školu osniva Hrvatska obrtnička komora samostalno ili zajedno s drugim osnivačima.
Predložene izmjene Zakona o obrtu dodatno uređuju:
| Područje | Važeći Zakon | Predložene izmjene Zakona o obrtu |
| Komorski doprinos | 2 % osobnog odbitka | 1,5 % osobnog odbitka |
| Rad uz mirovinu | Nije izričito uređen | Dopušten uz primjenu propisa o mirovinskom osiguranju |
| Obiteljski obrt | Nije uređen | Uvodi se obiteljski obrt |
| Privremeni poslovođa | Mora imati kvalifikaciju | Kvalifikacija nije obvezna |
| Poslovođa | U pravilu obvezan | Propisuju se iznimke |
| Majstorska škola | Ograničeno uređena | Detaljno uređena |
U e-Savjetovanju o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, otvorenom od 11. veljače do 13. ožujka 2026., evidentirano je na današnji datum (11. 3. 2026.) 121 komentar, od čega 118 općih i 3 nadopune teksta. Najviše primjedbi odnosi se na dio koji obrazlaže ciljeve i posljedice predloženih izmjena Zakona, na odredbe o komorskom doprinosu, te na pitanja obrazovanja i ustroja komorskog sustava.
Iz komentara se može zaključiti da je javnost najviše reagirala na tri skupine pitanja. Prvo, osobito je osjetljivo pitanje Hrvatske obrtničke komore i komorskog doprinosa. Sama odredba o smanjenju doprinosa s 2% na 1,5% osnovnog osobnog odbitka polučila je 11 komentara, što pokazuje da sudionici savjetovanja upravo u tom dijelu vide jedno od ključnih praktičnih i političkih pitanja prijedloga izmjena Zakona. Usto, više se komentara odnosi i na nadzor nad radom udruženja obrtnika i područnih komora, njihovo moguće spajanje ili ukidanje te na unutarnju preraspodjelu ovlasti unutar komorskog sustava.
Drugo, velik blok primjedbi odnosi se na status obrtnika nakon odlaska u mirovinu, prijenos obrta i obiteljski obrt. U obrazloženju nacrta već se naglašava namjera da obrtnik može nastaviti raditi nakon ostvarivanja prava na mirovinu bez obustave isplate mirovine, a među indeksiranim komentarima vidi se i primjedba da su postojeći umirovljenici stavljeni u nejednak položaj jer ranije nisu mogli registrirati obrt uz zadržavanje mirovine. To sugerira da dio komentatora ne dovodi u pitanje samu liberalizaciju, nego traži šire i pravednije rješenje te bolji prijelazni režim.
Treće, primjetan je interes za izmjene u području strukovnog obrazovanja, naukovanja i Majstorske škole. Samo na članak o Majstorskoj školi upućeno je 8 komentara, a dodatne primjedbe raspoređene su i na članke o naučničkom ispitu, sustavu osiguranja kvalitete naukovanja i novim javnim ovlastima Komore. To pokazuje da sudionici javnog savjetovanja prepoznaju važnost modernizacije obrazovanja za obrt, ali očito traže jasnije uređenje provedbe, nadležnosti i troškova.
U cjelini, komentari ne osporavaju samo pojedine tehničke izmjene, nego otvaraju šire pitanje: treba li novelirani Zakon prvenstveno rasteretiti obrtnike i liberalizirati poslovanje ili istodobno preoblikovati komorski sustav, pravila nasljeđivanja obrta i model strukovnog obrazovanja. Najviše dvojbi izazivaju upravo ona rješenja koja mijenjaju odnos obrtnika prema HOK-u, status obrta u obitelji i položaj obrtnika u starijoj životnoj dobi.
Svi članci u rubrici “Pravni monitor“
Popis svih budućih seminara i webinara
Podijelite:
