11. 11. 2025.
Novi Zakon o mirovinskom osiguranju (u daljem tekstu: ZOMO) stupio je na snagu 1. 7. 2025. i o njemu se od ljeta puno pisalo. Novine koje taj Zakon donosi tiču se dodavanja staža u mirovinski staž roditelju/posvojitelju za svako rođeno/posvojeno dijete, kao i tradicionalnom i srodničkom udomitelju. Promijenjena je formula usklađivanja mirovina, a povećana najniža mirovina. Uveden je godišnji dodatak na mirovinu, uvedena je bonifikacija za kasnije umirovljenje, a za ostvarenje obiteljske mirovine izvanbračnog druga brisan je uvjet postojanja izvanbračne zajednice na dan 28. ožujka 2008. Nadalje, povećan je cenzus za utvrđivanje činjenice uzdržavanja, no možda se najviše pisalo o budućem radu umirovljenika koji od 1. 1. 2026. imaju pravo na isplatu mirovine u iznosu od 50% i za vrijeme rada duljeg od polovice punog radnog vremena (što obuhvaća i puno radno vrijeme). Osim rada umirovljenika, u ovom ćemo tekstu pojasniti koje sve odredbe novoga ZOMO-a stupaju na snagu 1. 1. 2026. i koje novine donose.
Novi ZOMO objavljen je 30. 6. 2025. u Narodnim novinama, br. 96/25, a stupio je na snagu 1. 7. 2025. Pojedine odredbe novog ZOMO-a stupaju na snagu 1. 1 2026. Upravo će o njima u ovom tekstu biti riječi pa pojasnimo što nas čeka od Nove godine:
1. Ukidanje smanjenja polaznog faktora (tj. ukidanje penalizacija mirovina)
Korisnicima prijevremene starosne mirovina ukida se smanjenje polaznog faktora, tzv. penalizacija za prijevremeno umirovljenjeod prvog dana idućeg mjeseca u kojem je korisnik mirovine navršio 70 godina života.
Korisnicima kojima je mirovina određena primjenom polaznog faktora manjeg od 1,0, HZMO će odrediti mirovinu bez smanjenja polaznog faktora po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja, počevši od 1. 1. 2026., najkasnije do 31. 3. 2026.
Ukidanje penalizacije odnosi se i na zatečene korisnike koji će propisanu starosnu dob navršiti prije 1. 1. 2026.
Navedeno se odnosi i na korisnike starosne i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika kojima je mirovina određena primjenom polaznog faktora manjeg od 1,0.
Ukidanje penalizacije odgovarajuće će se primjenjivati i na korisnike mirovine ostvarene i/ili određene prema posebnom propisu.
2. Nove mogućnosti rada umirovljenika uz korištenje mirovine – posebno značajna novost!
Od 1. 1. 2026. prema novom ZOMO-u postoji mogućnoststjecanja prava na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, obrtnicima i osobama koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost, osiguranicima u statusu roditelja njegovatelja i njegovatelja prema propisima o socijalnoj skrbi, udomitelja te osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima uz korištenje pola iznosa mirovine bez prestanka obavljanja djelatnosti koja je osnova obveznog osiguranja. To zapravo znači mogućnost umirovljenja sa 65 godina i 15 godina mirovinskog staža i nastavak rada uz pravo na polovicu mirovine.
Također, uvodi se mogućnost istovremenog korištenja mirovine i rada duljeg od polovice punog radnog vremena (što obuhvaća i puno radno vrijeme) ili obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza osiguranja, korisnicima starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine s navršenih 65 godina života, uz isplatu mirovine u iznosu od 50 %. Ovu mogućnost imaju i korisnici mirovine ostvarene prema posebnom propisu, ako je to za korisnika povoljnije. Dakle, od 1. 1. 2026. navedeni umirovljenici moći će za rad dulji od polovice punog radnog vremena, osim osobnog dohotka kao i drugi radnici, dobivati i pola mirovine. Ako će, kao i do sada, raditi samo do polovice punog radnog vremena moći će, osim osobnog dohotka, dobivati i punu mirovinu.
Mogućnost rada i istovremene isplate mirovine proširena je na korisnike invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno opće nesposobnosti za rad te na korisnike invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu, koji se zaposle na manje od 3,5 sata dnevno. Omogućen je rad do 3,5 sata dnevno i korisnicima obiteljske mirovine koji su to pravo ostvarili na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno opće nesposobnosti za rad. Ovu mogućnost imaju i korisnici mirovine ostvarene prema posebnom propisu, ako je to za korisnika povoljnije.
Kako iz novih odredbi možemo zaključiti, zakonodavac je proširenjem kruga umirovljenika koji mogu raditi uz zadržavanje cijele ili dijela mirovine, napravio novi „bazen“ radne snage u ionako radno aktivno opustošenoj Hrvatskoj pa se ovo čini, s jedne strane, kao još jedna „vatrogasna mjera“, no, s druge strane, ipak mogućost duljeg ostanka u svijetu rada starijih radnika.
3. Povećanje invalidskih mirovina
Od 1. 1. 2026. povećavaju se mirovinski faktori za izračun visine invalidske mirovine (ostvarene prema općem ili posebnom propisu).
Mirovinski faktor za izračun invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti i invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu umjesto dosadašnjih 1,0 iznosi 1,1, a za izračun invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti umjesto dosadašnjih 0,8 iznosi 0,9.
HZMO će korisnicima odrediti invalidske mirovine počevši od 1. siječnja 2026., najkasnije do 31. ožujka 2026., po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja.
Podijelite:
