Vlada Republike Hrvatske prihvatila je nedavno Prijedlog uredbe o visini minimalne plaće za 2026. godinu. Tako će bruto minimalna plaća u 2026. godini iznositi 1.050 eura. U odnosu na 2025. godinu, u kojoj minimalna bruto plaća iznosi 970 eura, radi se o 80 eura bruto povećanja minimalca. To je pohvalno za radnike, ali za poslodavce nije.
1. Uvodno
Svake godine do kraja listopada, sukladno Zakonu o minimalnoj plaći (NN br. 118/18, 120/21 i 152/24), Vlada Republike Hrvatske Uredbom utvrđuje visinu minimalne plaće za sljedeću godinu. Tako je bilo i ove 2025. godine pa je Vlada RH nedavno usvojila Prijedlog Uredbe kojim je predložena visina minimalne plaće za 2026. godinu, u iznosu od 1.050. eura. Uredba o visini minimalne plaće za 2026. godinu objavljena je u Narodnim novinama br. 132/2025, s primjenom od 1. 1. 2026.
2. Brojke, postoci i projekcije za budućnost
Razmatrajući Prijedlog uredbe Predsjednik Vlade RH istaknuo je kako je stručno povjerenstvo za praćenje i analizu kretanja minimalne plaće izradilo preporuku vezano za novi iznos minimalne plaće te kako je, prije izrade Prijedloga uredbe o visini minimalne plaće za 2026. godinu, održan i konzultativni sastanak sa socijalnim partnerima. Predsjednik Plenković podsjetio je kako je u mandatu tekuće Vlade minimalna plaća rasla nominalno 134,3 % te realno, kada se oduzme kumulativna inflacija, taj rast iznosi 72,8 %.
Na sjednici Vlade RH na kojoj je Prijedlog uredbe i prihvaćen, resorni ministar detaljnije je objasnio poziciju Republike Hrvatske u odnosu na ostale države članice EU iz čega je vrlo jasan cilj iz Programa Vlade za razdoblje 2024. – 2028., a to je da će minimalna plaća u Republici Hrvatskoj do 2028. godine iznositi najmanje 1.250 eura. Ujedno, istaknuo je i kako se Hrvatska ubrzano približava europskom prosjeku kada je u pitanju bruto minimalna plaća, što pokazuje i usporedba prema paritetu kupovne moći, gdje je Hrvatska već dosegnula europski prosjek.
3. Vlada tvrdi da vodi računa i o poslodavcima kako ne bi došlo do ugroze radnih mjesta
Vlada RH u ovom procesu, kako kaže, vodi računa i o interesima poslodavaca kako ne bi došlo do ugroze radnih mjesta u određenim djelatnostima i navodi da će ponovno donijeti takozvane kompenzacijske mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za poslodavce koji isplaćuju minimalne plaće kako bi se očuvala zaposlenost. To u praksi znači da država odlučuje o iznosu minimalne plaće, ali isto tako daje mogućnost svima onima koji je isplaćuju da prva tri mjeseca razliku između 970 i 1.050 eura dobiju od države. Međutim, prema navodima Vlade RH, pokazalo da te kompenzacijske mjere koristi manji broj poslodavaca nego što bi se to očekivalo, pa zaključuje da su oni ekonomski u stanju nositi tu težinu rashoda za minimalne plaće.
4. Nezadovoljstvo poslodavaca i priopćenje Udruge Glas poduzetnika
Udruga Glas poduzetnika (UGP) podržava rast minimalne plaće, ali uz uvjet smanjenja doprinosa i poreza, jer su mišljenja da je porezno opterećenje preveliko i da ne prati rast plaća. U svom priopćenju, danom povodom dizanja minimalca za 2026. godinu, istaknuli su da se povećanje minimalca ne bi smjelo provoditi na teret poslodavaca, već kroz rasterećenje ukupnih troškova rada. Na koncu, treba podsjetiti i na to da je zadnjih godina bruto minimalna plaća rasla puno više nego osobni odbitak, što je samo još jedan argument poslodavaca kako se dizanjem minimalca iz godine u godinu kontinuirano pogoršavaju njihovi uvjeti poslovanja. Naime, usporedbom podataka za 2015. godinu razvidno je da je minimalna plaća tada bila 400 eura, a osobni odbitak 340 eura, no s novom minimalnom bruto plaćom za 2026. godinu u iznosu 1.050 eura, osobni odbitak iznosi samo 600 eura.