Troškovi gradnje godinama rastu, a podatak o prosječnim troškovima građenja po m3 građevine za izračun komunalnog doprinosa nije mijenjan od 2018.

Iako već više godina troškovi gradnje rastu zbog visokog i naglog rasta cijena ključnih sirovina, kao posljedice globalne nestabilnosti, pandemije COVID-19 i poremećaja u lancima opskrbe, investitori plaćaju komunalni doprinos temeljen za podatku o prosječnim troškovima građenja po m³ građevine iz 2018. godine. Korištenjem zastarjelog podatka o troškovima građenja smanjuju se raspoloživa sredstva lokalnih jedinica za izgradnju i održavanje javne infrastrukture. Time se usporava razvoj lokalnih područja i povećava pritisak na proračunske prihode iz drugih izvora.

1. Uvodno

Prema članku 76. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN br. 68/18, 110/18, 32/20, i 145/24 – dalje: ZKG) komunalni doprinos je novčano javno davanje koje se plaća za korištenje komunalne infrastrukture na području cijele jedinice lokalne samouprave i položajne pogodnosti građevinskog zemljišta u naselju prilikom građenja ili ozakonjenja građevine, ako tim Zakonom nije propisano drukčije. Važno je napomenuti da je komunalni doprinos prihod proračuna jedinice lokalne samouprave koji se koristi samo za financiranje građenja i održavanja komunalne infrastrukture.

Temeljem članka 76. ZKG-a građenje i održavanje komunalne infrastrukture financira se, između ostalog, i sredstvima komunalnog doprinosa.

Pritom podsjetimo da, prema članku 59. ZKG-a, komunalnu infrastrukturu čine:

1. nerazvrstane ceste

2. javne prometne površine na kojima nije dopušten promet motornih vozila

3. javna parkirališta

4. javne garaže

5. javne zelene površine

6. građevine i uređaji javne namjene

7. javna rasvjeta

8. groblja i krematoriji na grobljima

9. građevine namijenjene obavljanju javnog prijevoza.

2. Obveznik plaćanja komunalnog doprinosa i odluka lokalne jedinice

Nadalje, prema članku 77. ZKG-a komunalni doprinos plaća vlasnik zemljišta na kojem se gradi građevina ili se nalazi ozakonjena građevina odnosno investitor ako je na njega pisanim ugovorom prenesena obveza plaćanja komunalnog doprinosa.

ZKG je člankom 78. propisao da predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnom doprinosu (objavljuje se u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave), a kojom se određuju:

1. zone u jedinici lokalne samouprave za plaćanje komunalnog doprinosa

2. jedinična vrijednost komunalnog doprinosa po pojedinim zonama u jedinici lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: jedinična vrijednost komunalnog doprinosa)

3. način i rokovi plaćanja komunalnog doprinosa

4. opći uvjeti i razlozi zbog kojih se u pojedinačnim slučajevima odobrava djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinosa.

3. Iznos (vrijednost) komunalnog doprinosa po zonama

Člankom 79. ZKG-a propisano je da se jedinična vrijednost komunalnog doprinosa određuje za pojedine zone u jedinici lokalne samouprave tako da je ta vrijednost najviša za prvu zonu, a manja za svaku iduću zonu. Jedinična vrijednost komunalnog doprinosa za prvu zonu u jedinici lokalne samouprave ne može biti viša od 10% prosječnih troškova građenja kubnog metra (m³) građevine u Republici Hrvatskoj. Prema stavku 3. toga članka propisano je da ministar nadležan za graditeljstvo objavljuje u „Narodnim novinama“ navedeni podatak o prosječnim troškovima građenja.

4. Podatak o prosječnim troškovima građenja po m³ građevine u RH iz 2018. i koliko je on realan u 2025. godini?

Temeljem navedene odredbe članka 79. stavka 3. ZKG-a, ministar graditeljstva i prostornoga uređenja objavio je Podatak o prosječnim troškovima građenja kubnog metra (m³) građevine u Republici Hrvatskoj u NN br. 98/18 od 7. 11. 2018., prema kojem prosječni troškovi građenja kubnog metra (m³) građevine u Republici Hrvatskoj iznose 1.382,86 kuna po kubnom metru.

Navedeni podatak datira, dakle, iz sada već davne 2018. godine. Budući da je od tada do danas u RH kao valuta uveden euro, radi se o iznosu od 183.54 eura. Je li to u 2025. godini realan iznos troška građenja po m³ građevine? Uz galopirajuće cijene gradnje koje ističu građevinari i investitori – nije.

5. Reagiranje Udruge gradova u Republici Hrvatskoj i zahtjev nadležnom Ministarstvu za donošenje ažuriranog podatka

Na tu se činjenicu nedavno osvrnula i Udruga gradova u Republici Hrvatskoj (dalje: Udruga gradova) te je Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine uputila žuran zahtjev za hitnu reviziju i objavu novog, ažuriranog podatka o prosječnim troškovima građenja kubnog metra (m³) građevine u Republici Hrvatskoj.

Udruga gradova, naime, smatra da taj podatak više ne odražava realnu ekonomsku vrijednost građenja, što direktno i negativno utječe na fiskalni kapacitet jedinica lokalne samouprave.

Prosječan trošak građenja po m³ zakonski je temelj za određivanje komunalnog doprinosa, a prihodi od komunalnog doprinosa namijenjeni su isključivo financiranju izgradnje javne i komunalne infrastrukture (poput cesta, vodovoda, kanalizacije, odvodnje, javne rasvjete i sl.). Ti su prihodi ključan izvor financiranja kapitalnih projekata lokalnih jedinica.

Traženje Udruge gradova utemeljeno je na značajnim i neospornim promjenama na tržištu koje su nastupile od posljednje objave 2018. godine. Zabilježen je izuzetno visok i nagli rast cijena ključnih sirovina (željezo, beton, drvo, izolacijski materijali, energenti). Globalne nestabilnosti, pandemija COVID-19 i poremećaji u lancima opskrbe utjecali su na to da su cijene sada značajno veće nego 2018.

Korištenjem zastarjelog podatka o troškovima građenja, smanjuju se raspoloživa sredstva lokalnih jedinica za izgradnju i održavanje javne infrastrukture. Time se usporava razvoj lokalnih područja i povećava pritisak na proračunske prihode iz drugih izvora.

Sustav u kojem investitori plaćaju komunalni doprinos, temeljen na podatku iz 2018. godine stvara duboku nepravednost. Teret financiranja infrastrukture time se ne prebacuje na nove investicije proporcionalno njihovoj stvarnoj vrijednosti i opterećenju prostora, već ostaje na leđima postojećih poreznih obveznika i građana.

Stoga ovim zahtjevom za donošenje novog, ažuriranog prosječnog troška građenja kubnog metra građevine Udruga gradova želi osigurati pravičnu naplatu javnih davanja i stabilno financiranje lokalnog razvoja u svim našim gradovima.