Od svog donošenja 2019., Zakon o zemljišnim knjigama (Nar. nov., br. 63/19, 128/22, 155/23) uskoro će se izmijeniti i dopuniti drugi put. Novina će biti mnogo, a jedna od njih odnosi se i na postupanje javnih bilježnika u slučaju kada putem njih stranka podnosi prijedlog za upis u zemljišnu knjigu.
Unatoč određenim prigovorima o povećanom financijskom teretu za stranke, otkad je moguće prijedlog za upis u zemljišnu knjigu podnijeti i putem javnog bilježnika, statistika ipak pokazuje da je ukupni iznos financijskog opterećenja za podnošenje prijedloga elektronički putem javnih bilježnika manji nego prilikom neposrednog podnošenja na sudu ili predajom putem pošte.
Podsjetimo, prijedlozi za upis u zemljišnu knjigu podnose se od 10. veljače 2023. isključivo elektronički putem javnog bilježnika ili odvjetnika, ali ukupni iznos troška za građane je smanjen. Naime, sudska pristojba za uknjižbu ranije je iznosila 33,18 eura, ali za elektronički podnesene prijedloge ona je prepolovljena na 16,59 eura, a naknada javnog bilježnika s PDV-om iznosi 13,27 eura, čime je ukupan trošak 29,86 eura.
Prema dosadašnjem uređenju članka 105. Zakona o zemljišnih knjiga (koji je predlagatelj novele ZZK odlučio izmijeniti i dopuniti) prijedlog za upis podnosi se elektronički putem javnog bilježnika ili odvjetnika, kao obveznih korisnika elektroničke komunikacije sa sudom putem ZIS-a. Nadalje, nadležno državno odvjetništvo obvezni je korisnik elektroničke komunikacije sa sudom te samostalno podnosi prijedlog za upis elektronički putem ZIS-a.
Što se postupanja javnog bilježnika tiče, on je nakon sastavljanja javnobilježničkog akta, solemnizacije ili ovjere potpisa na ispravi, koja je temelj za upis u zemljišnu knjigu, obvezan podnijeti prijedlog za upis u zemljišnu knjigu. Međutim, prijedlog za upis javni bilježnik neće podnijeti ako se stranka tome izričito protivi. Pritom treba naglasiti da javni bilježnik odnosno odvjetnik putem kojeg je podnesen prijedlog nije punomoćnik stranke, osim ako ne ispunjava uvjete za punomoćnika sukladno posebnim propisima.
Prema postojećem članku 105. stavak 8. Zakona o zemljišnim knjigama javni bilježnik putem kojeg stranka podnosi prijedlog za upis ne može odbiti podnošenje prijedloga za upis. Dakle, ne može odbiti – bezrezervno. No, ne zadugo.
Naime, prema članku 9. Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama upravo navedeni stavak 8. bit će dodatno uređen uvođenjem iznimke kada javni bilježnik može odbiti podnijeti prijedlog za upis u zemljišnu knjigu. Naime, prema planiranom novom uređenju članka 105. stavka 8. Zakona o zemljišnim knjigama javni bilježnik putem kojeg stranka podnosi prijedlog za upis ili podnesak, ne može odbiti podnošenje prijedloga za upis odnosno podneska osim ako isprava koja je temelj za upis ima očite nedostatke koji dovode u sumnju vjerodostojnost isprave.
Osim toga, ističe predlagatelj, odredba će se dopuniti i u dijelu da je nedvojbeno da sve podneske, bez obzira radi li se o prijedlogu za upis, prigovoru, žalbi, dopuni prijedloga ili nekom drugom podnesku, javni bilježnik na zahtjev stranke mora podnijeti elektronički nadležnom zemljišnoknjižnom odjelu. No, još važnije od toga, predlagatelj najnovije novele Zakona o zemljišnim knjigama u Konačnom prijedlogu, u vezi s uvođenjem navedene iznimke kada javni bilježnik može odbiti podnijeti prijedlog za upis u zemljišnu knjigu, naveo je da je člankom 204. Zakona o kaznenom postupku (Nar. nov., br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24) propisano da je svatko dužan prijaviti kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti, koje mu je dojavljeno ili za koje je saznao. U ovom slučaju – „za koje je saznao“ – trebalo bi se odnositi upravo na opažanje javnog bilježnika, koji je uočio (prepoznao) u primljenim ispravama stranaka da je u pitanju „kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti“. To se opažanje treba odnositi na „očite nedostatke koji dovode u sumnju vjerodostojnost isprave“. Zaključno, navedeno znači da će ubuduće, ako već do sada nisu, javni bilježnici morati biti upoznati i s područjem kaznenog prava.
