4. 1. 2026.
Zakonodavne aktivnosti Ministarstva graditeljstva, prostornoga uređenja i državne imovine krajem 2025. godine donijele su najveće promjene u sektoru prostornog uređenja, gradnje i energetske učinkovitosti u zgradarstvu. Hrvatski sabor je 15. 12. 2025. usvojio Zakon o prostornom uređenju, Zakon o gradnji i Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Svi Zakoni objavljeni su u Narodnim novinama br. 155/25 od 23. 12. 2025. i stupili su na snagu 1. 1. 2026.
Što donose novi Zakon o prostornom uređenju, Zakon o gradnji i Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu?
Postojeća građevinska područja više se ne mogu širiti sve dok unutar njih postoje površine koje nisu opremljene osnovnom infrastrukturom. Svi prostorni planovi izrađivat će se digitalno u ePlanovima, morat će biti izrađeni prema istom standardu, transparentni i javno dostupni, a bit će i povezani s eDozvolama. Ishođenje građevinskih dozvola ne bi trebalo trajati dulje od 30 dana. To se najviše odnosi na obiteljske kuće koje čine otprilike 90 % svih građevinskih dozvola u Hrvatskoj.
Nakon 11 godina u Zakon o prostornom uređenju vraća se institut urbane komasacije. Zakonom se omogućava da investitor zatraži od jedinica lokalne samouprave da u roku 3 godine donese urbani plan uređenja kako bi na zemljištu koje je JLS proglasila građevinskim mogao i graditi. Ako se urbanistički plan uređenja (UPU) ne donese u tom roku, investitor se može obratiti Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Zakon o donosi i gotovo potpunu zabranu etažiranja turističkih građevina, osim u zonama hotela visoke kategorije. Tim se Zakonom regulira i status mobilnih kućica koje se neće smjeti postavljati u kampovima u naselju unutar 25 metara od obale, a ako je riječ o kampovima izvan naselja, ta granica je izvan 100 metara od obalne linije.
Zakon o gradnji donosi potpunu digitalizaciju postupaka kroz sustav eDozvola, uvođenje BIM modela, brže izdavanje dozvola i obvezan plan održavanja zgrada. Ujedno, po prvi put se putem tog Zakona propisuje obveza izrade Plana održavanja zgrada.
Prema novom Zakonu o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu sve bi zgrade do 2050. godine trebale biti zgrade s nultim emisijama.
Javni poziv za priuštivi najam i nova stambena politika
Krajem 2025. raspisan je i prvi javni poziv za vlasnike praznih nekretnina koji se žele uključiti u Program priuštivog najma koji će trajati do 15. 2. 2026. Na javni poziv mogu se javiti vlasnici stambenih nekretnina koji mogu dokazati da nekretnina nije bila korištena najmanje dvije godine za što prilažu račune za energentu i vodu.
Po hitnom postupku izmijenjen je Zakon o poticajnoj stanogradnji koji je omogućio povrat PDV-a od 50 % mlađima od 45 godina koji kupuju ili grade prvu nekretninu kao i isplatu potpore u vidu povrata poreza za gradnju prve stambene nekretnine – isplaćeno je 15,3 milijuna eura potpora za 1970 obitelji. 2025. godina ponovno je dinamizirala izgradnju POS-ovih stanova nakon odluke da se etalonska cijena građenja podigne na 1315 eura po četvornom metru s PDV-om.
Konačno donesen poseban zakon o upravljanju stambenim zgradama
Mnoge promjene početkom 2025. donio je dugoočekivani Zakon o upravljanju i održavanju zgrada – u načinu na koji se uređuju prava i obveze suvlasnika te upravljanje višestambenim zgradama. Do kraja 2025. godine svaka zgrada morala je imati OIB kako bi mogla prikupljati pričuvu ili sudjelovati na projektima održavanja i obnove. Upraviteljima zgrada koji nisu predali zahtjev do kraja 2025. prijete novčane kazne od 700 do 5500 eura. Također ograničen je pristup kratkoročnom najmu, uveden je porez na stambene jedinice koje nisu u funkciji stanovanja, a u bliskoj budućnosti predstoje i druge mjere iz Nacionalnog plana stambene politike.
Predmet Statileo i rješavanje pitanja zaštićenih najmoprimaca
Nakon 11 godina Odbor Vijeća Europe ukinuo je pojačani nadzor nad Hrvatskom u predmetima „Statileo i ostali protiv RH“. Hrvatska je godinama bila pod posebnim nadzorom zbog složenosti i dugotrajnosti procesa provedbe kako bi se zaštitila prava vlasnika i riješilo pitanje statusa zaštićenih najmoprimaca. Uspostavljen je Registar vlasnika stanova u privatnom vlasništvu u kojima žive zaštićeni najmoprimci te vlasnici stanova od 1. 1. 2025. godine primaju primjerenu najamninu. Zaštićeni najmoprimci za najam izdvajaju najviše 25 % svojih prihoda, dok ostatak podmiruje Republika Hrvatska.
Zakonodavni i drugi planovi Ministarstva za 2026.
Uz nastavak započetih projekata, prvenstveno obnove zgrada oštećenih potresom, energetske obnove, zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama kao i osiguranja priuštivog stanovanja, posebno mladih i mladih obitelji, u 2026. nastavit će se i daljnje rješavanje tranzicijskog pitanja vezanog uz zaštićene najmoprimce.
Od važnijih projekata Ministarstvo ističe:
Izvor: MPGI – Vijesti
Podijelite:
